• hr
  • en

Otok Mljet: Zaljubljeni Odisej na Mljetu!

Zanimljivosti:

Zaljubljeni Odisej na Mljetu!

Doživjeti brodolom za mnoge znači nesreću, ali za Odiseja to se u ovom slučaju ne može reći. Nije tako loše nasukati se na prekrasnom, živopisnom otoku Mljetu i biti „zarobljen“ u društvu lijepe nimfe Kalipso punih sedam godina. Ova Homerova priča već stoljećima raspiruje maštu mnogima, a najviše onima koji su željeli otkriti mjesto gdje se Odisej zaljubio. Stručnjaci za Homerovu Odiseju koji su krenuli tragovima Odisejevih putovanja utvrdili su da Mljet najbolje odgovara opisu drevne Ogigije-otoka nimfe Kalipso koja je očarala Odiseja. Na južnoj obali otoka postoji špilja ispred koje se nalazi hrid. Za vrijeme plime hrid je prekrivena morem i predstavlja veliku opasnost moreplovcima. Ovo mjesto, kao i izgled krajolika oko njega najbolje na Mediteranu odgovaraju opisu mjesta Odisejeva brodoloma. Odisej je bio nošen južnim vjetrovima i morskim strujama upravo na Mljet jer taj otok ima specifičnu poziciju na Jadranu: sve što dopluta iz Otrantskih vrata završi na njegovim obalama. Zbog toga danas postoje ekološke brane koje za vrijeme južnih vjetrova štite obale otoka od otpadaka koji doplutaju iz Italije i Grčke.

Odisejeva špilja

Na južnoj strani otoka Mljeta nalazi se Odisejeva špilja, a ispred nje hrid Ogiran. Špilja je jajolikog oblika s nekoliko desetaka metara u promjeru. Ima uzvišeni svod, a dno je ispunjeno morem. Kroz vapnenačke slojeve što je odvajaju od otvorenog mora nastao je prolaz u obliku tunela pa se u nju može ući plivajući ili manjim čamcem. Pristup s kopna je moguć preko vrlo strmih, improviziranih stepenica. Odisejeva špilja koristi se danas kao sklonište za čamce za vrijeme velikog nevremena pa tako predstavlja neobičnu luku. U ljetnim mjesecima u moru unutar špilje stvara se spektar boja, posebno zanimljiv turistima i ljubiteljima prirodnih fenomena. Odisejeva špilja nekad je bila prirodno stanište sredozemne medvjedice (vrsta tuljana), jednog od najrjeđih sisavaca na svijetu.

I sveti Pavao je posjetio Mljet!

Drugi slavni brodolomac koji je svoj spas pronašao na obali Mljeta je sveti Pavao. Iz brodoloma se spasio 60. godine, doplivavši do predjela Saplunara na Mljetu. I danas se na tom mjestu nalazi hrid svetog Pavla. Postoji argumentirana tvrdnja o glasovitom brodolomu svetog Pavla o kojoj su napisane brojne knjige i znanstveni radovi. Tjeran olujnim južnim vjetrom i sveti je Pavao, slično kao i Odisej, bačen kroz Otrantska vrata u Jadransko more dok je plovio s istoka prema Rimu. Dospio je na prvu obalu koja mu se našla na putu- otok Mljet. O tome govore novozavjetna Djela apostolska (27. poglavlje; 27.39-28.11). Mljet ima neobičnu poziciju na Jadranu: sve što dopluta iz Otrantskih vrata završi na njegovim obalama. Zbog toga danas postoje ekološke brane koje za vrijeme južnih vjetrova štite obale otoka od otpadaka koji doplutaju iz Italije i Grčke. Tako su vrlo sličnim putem, nošeni vjetrom, valovima i morskim strujama na Mljet dospjeli i Odisej i sveti Pavao.

Mungosi-najbrojniji stanovnici otoka!

Mali  indijski mungosi naseljen je na otok Mljet početkom 20. stoljeća kako bi smanjili broj zmija otrovnica. Ovaj problem je uspješno riješen: na otoku nema otrovnica, ali su mungosi danas najbrojniji stanovnici otoka koji predstavljaju pravu pošast jer pojedu sve što stignu.

 Jedinstveni prirodni fenomen mljetskih jezera-otok u otoku!

Fenomen sustava jezera proslavio je Mljet širom svijeta. Veliko jezero i Malo jezero te živopisni kanal Soline koji ih povezuje s otvorenim morem svojim tajnama privlače prirodoslovce i zaljubljenike prirode. Sustav Velikog i Malog jezera predstavlja jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan u svijetu. U Velikom jezeru Nalazi se otočić Svete Marije. To je prirodni fenomen otoka u otoku. Ovdje se može vidjeti bogat šumski pokrov koji se zadržao u svom izvornom obliku što danas predstavlja pravu rijetkost. Na području mljetskih jezera šuma se spušta do samih obala gdje se mogu vidjeti i brojne endemske biljke. U Malom jezeru živi vrsta prapovijesne meduze.

Jacques Cousteau oduševljen mljetskim podmorjem!

Poznati svjetski oceanograf i istraživač Jacques Cousteau tvrdio je za podmorje Mljeta da je jedno od najljepših svjetskih destinacija.

Na otoku Mljetu prvi Nacionalni park na Jadranu!

Nacionalni park Mljet prvi je nacionalni park na Jadranu, osnovan 1960. Obuhvaća zapadni dio otoka, nekoliko naselja, dva slana jezera- Veliko i Malo jezero- te benediktinski samostan na otočiću Svete Marije (Veliko jezero). Istočni dio mljeta ističe se kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Mljet-najljepši i najšumovitiji otok Jadrana!

Časopis Time svrstao je Mljet među deset najljepših otoka svijeta. Mljet je ujedno najšumovitiji otok Jadrana: 70% otoka prekriveno je šumom! To je ujedno i najljepša šuma alepskog bora na Mediteranu.

Mljet- otok vječnog proljeća i utočište orhideja!

Na Mljetu prevladava blaga mediteranska klima tijekom cijele godine pa se za njega često kaže da je otok vječnog proljeća. Tu raste preko 25 različitih vrsta orhideja.

Pas Maltezer s Mljeta!

Pas Maltezer izvorno potječe s Mljeta što priznaje većina kinoloških stručnjaka, pozivajući se na Kalimaha Kirenjanina i Plinija Starijega koji u svojim spisima tumače podrijetlo ove pasmine.

O otoku:

Mljet je otok gdje je ljupkost prirode sve stvorila bolje od čovjekovog umijeća. Izdvojen i netaknut otok mistike, legendi i zanimljivih prirodnih fenomena idealan je za istraživanje i spokojno uživanje u ljepoti. Mljet je osmi po veličini hrvatski otok. Smješten je nedaleko od poluotoka Pelješca, otoka Korčule i Dubrovnika. Na otoku živi oko 1000 stanovnika, a većih naselja nema. Mljet se spominje još u 4. stoljeću prije Krista u grčkim spisima, a brojni arheološki nalazi grčkih amfora i potopljenih brodova svjedoče da su se grčki pomorci zadržavali na mljetskim obalama. Iz kasnijeg rimskog razdoblja sačuvane su mnoge utvrde. Rimska palača, koja je po veličini odmah iza Dioklecijanove palače u Splitu, spada u vrijednu baštinu Mljeta. Prirodna i kulturna bogatstva Mljeta zakonom su zaštićena od 1960.godine pa je veći dio otoka proglašen Nacionalnim parkom, ujedno prvim Nacionalnim parkom na Jadranu.

World Healthies Foods Cruise